Bosansko narodno pozorište Zenica, jedno od najvažnijih kulturnih i umjetničkih centara u Bosni i Hercegovini, 25. februara slavi svoj 76. rođendan.
Zeničko pozorište osnovano je kao Oblasno narodno pozorište 1950. godine. Prvi premijerni naslov bila je predstava Duboko je korijenje, u režiji Evgenija Smirnova, kao predstava dramske sekcije Radničkog kulturno-umjetničkog društva „Iskra“. Prvi profesionalni glumac koji je zaposlen u tom pozorištu bio je Faruk Zadić.
Od tada pa do danas, ova teatarska kuća, producirala je 771 predstavu, a imali su desetine hiljada repriznih predstava.
Festival bosanskohercegovačke drame
Pozorište je dobilo svoju zgradu 1978. godine, koju su projektovali nagrađivane arhitekte Zlatko Ugljen i Jahiel Finci. Smatraju je jednom od najuslovnijih za scensku produkciju u regionu, ali nakon 47 godina rada i korištenja, zrela je za ozbiljniju rekonstrukciju.

Plakat za prvu predstavu u tadašnjem Oblasnom, a današnjem Bosanskom narodnom pozorištu Zenica
Od samih početaka, repertoar Pozorišta brižljivo je osmišljavan s ciljem da bude savremen, angažiran i društveno relevantan. Na sceni BNP-a postavljana su djela najznačajnijih svjetskih dramatičara, ali i brojnih bosanskohercegovačkih te južnoslovenskih autora, čime je ova teatarska kuća kontinuirano gradila most između domaće i svjetske dramske literature.
Tokom svoje historije, BNP Zenica izgradilo je prepoznatljiv umjetnički stil i zauzelo značajno mjesto u porodici bosanskohercegovačkih teatara. Njegove predstave igrane su širom regiona i Evrope, a Pozorište je učestvovalo i osvajalo nagrade na brojnim festivalima, smotrama i susretima u Crnoj Gori, Češkoj, Hrvatskoj, Italiji, Kazahstanu, Sjevernoj Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji i Vojvodini. Za plodan rad i umjetnička dostignuća dobilo je brojna priznanja i društvene nagrade.
Osim redovnog teatarskog repertoara, BNP Zenica je organizator i domaćin različitih kulturnih i zabavnih programa i manifestacija, koje imaju značajan utjecaj na cjelokupan kulturni život Zenice, Zeničko-dobojskog kantona i šire. Na taj način Pozorište je postalo središte i stjecište ne samo teatarske, nego i sveukupne umjetničke i kulturne scene.