Cijene putarina na autocestama u Bosni i Hercegovini često su tema rasprava među vozačima, posebno u kontekstu životnog standarda i visine primanja. Ipak, kada se bh. autoceste uporede s onima u regionu i širom Evrope, dolazi se do zanimljivog zaključka – vožnja autocestama u BiH i dalje spada među najjeftinije na kontinentu.
Iako mreža autocesta u BiH nije velika i još je u fazi izgradnje, naročito na Koridoru Vc, sama cijena putarine po kilometru znatno je niža nego u većini evropskih zemalja.
Autoceste u BiH: niska cijena po kilometru
Putarine u Bosni i Hercegovini naplaćuju se samo na postojećim dionicama autocesta, a iznosi za putnička vozila su relativno niski. Na većini dionica cijena se kreće od jedne do nekoliko konvertibilnih maraka, dok i duže relacije rijetko prelaze iznos od nekoliko eura.
Kada se izračuna prosječna cijena po kilometru, BiH se nalazi pri samom dnu evropske ljestvice. Vožnja stotinjak kilometara autocestom u BiH u pravilu košta znatno manje nego ista udaljenost u gotovo bilo kojoj zemlji Evropske unije.
Hrvatska: razvijena mreža, ali znatno skuplja
Hrvatska ima jednu od najrazvijenijih mreža autocesta u regionu, ali i osjetno više cijene putarina. Putarina se naplaćuje po kilometru, a na dužim relacijama trošak brzo raste.
Primjera radi, vožnja autocestom od Zagreba do Splita može koštati i više od 30 eura za putnički automobil. U poređenju s BiH, cijena po kilometru u Hrvatskoj je višestruko viša.
Slovenija i Austrija: sistem vinjeta
Slovenija i Austrija koriste sistem vinjeta, što znači da se autoceste plaćaju unaprijed, bez obzira na broj prijeđenih kilometara.
U Sloveniji je za korištenje autocesta potrebna vinjeta koja važi određeni broj dana, dok je u Austriji, uz vinjetu, često potrebno platiti i dodatne naknade za tunele i planinske dionice. Iako vinjete mogu biti isplative za duža putovanja, za kraće relacije često su skuplje nego putarina u BiH.
Njemačka: bez putarine za putnička vozila
Njemačka je specifičan primjer jer ne naplaćuje putarinu za putnička vozila. Autoceste se finansiraju kroz druge poreze i namete, poput poreza na gorivo. Ipak, to je izuzetak u Evropi i ne znači da je vožnja nužno jeftinija u ukupnom trošku putovanja.
Mađarska: elektronske vinjete
Mađarska također koristi sistem elektronskih vinjeta. Iako cijene nisu ekstremno visoke, i dalje su osjetno više nego u BiH, posebno za vozače koji autoceste koriste povremeno ili na kraćim relacijama.
Srbija: skuplje nego u BiH, jeftinije nego u EU
Srbija primjenjuje klasičan sistem naplate po kilometru. Cijene su umjerene u poređenju s Evropskom unijom, ali su u prosjeku više nego u Bosni i Hercegovini. Na dužim dionicama razlika u cijeni postaje još izraženija.
| Ruta | Trošak putarine (KM) | Napomena |
|---|---|---|
| Sarajevo – Zagreb | 30 – 50 KM | BiH: Sarajevo – Zenica ~2,50 KM; HR: Zagreb – Split ~45 KM |
| Mostar – Zagreb | 35 – 55 KM | BiH: Mostar – Čapljina ~5 KM; HR: Čapljina – Zagreb ~50 KM |
| Sarajevo – Graz | 25 – 60 KM | BiH: Sarajevo – Gradiška ~5 KM; AU: Vinjeta 10-dnevna ~25 KM |
| Beograd – Split | 40 – 65 KM | SRB: Beograd – granica HR ~5 KM; HR: granica – Split ~55–60 KM |
Iako su putarine u BiH među najpovoljnijima u Evropi, mnogi vozači ističu da glavni problem nije cijena, već nedovoljno razvijena mreža autocesta i sporija izgradnja novih dionica.
Kada se posmatra čista matematika, vožnja autocestama u Bosni i Hercegovini ostaje povoljna u evropskom kontekstu. Upravo taj podatak često iznenadi vozače koji tek nakon putovanja kroz zapadnu Evropu shvate koliko su bh. putarine zapravo niske.