Dok se saobraćajnice u Federaciji BiH svakodnevno opterećuju desetinama cisterni koje prevoze gorivo, stručnjaci upozoravaju da bi željeznički transport mogao biti daleko efikasnije rješenje. Podaci Željeznica Federacije BiH pokazuju da se godišnje u našoj zemlji potroši oko 1,65 miliona tona tečnih goriva, od čega se čak 95 posto prevozi cestama. To znači da je na saobraćajnicama svakog dana prisutno oko 140 cisterni.

Prema procjenama, isti obim posla željeznica bi mogla obaviti sa svega tri do četiri voza dnevno. Osim što bi se smanjilo opterećenje cesta i rizik od saobraćajnih nesreća, ovakav transport bio bi jeftiniji i ekološki prihvatljiviji.

Zašto željeznica zaostaje?

Iako su prednosti transporta vozovima očite – niži troškovi, ekološka prihvatljivost, sigurniji prevoz opasnih materija i manje gužve na cestama – željeznica je posljednjih decenija ostala zapostavljena. Terminali za pretovar robe u većini slučajeva nisu funkcionalni, postojeće cisterne stoje neiskorištene više od 30 godina, a brojna ratna oštećenja nikada nisu u potpunosti sanirana. Dodatni problem predstavljaju visoke naknade privatnim terminalima, što mnoge kompanije odvraća od korištenja željeznice.

Trenutno samo nekoliko većih firmi koristi ovu vrstu transporta. Terminal u Podlugovima, kojim upravlja kompanija Holdina, godišnje pretovari između 60 i 70 hiljada tona. Hifa-Oil u Zenici ostvaruje oko 25 do 30 hiljada tona željezničkog prevoza, dok se u Brezi, na terminalu kompanije Istrabenz, vrši pretovar oko 5 hiljada tona ukapljenog plina. To su tek fragmenti u odnosu na ukupne količine goriva koje stižu u BiH.

Posljedice blokada

Oslanjanje na cestovni transport pokazuje se posebno problematičnim u kriznim situacijama. Sarajevo, na primjer, dnevno prima oko 200 kamiona sa različitom robom. Ukoliko bi došlo do blokade ili prekida, u roku od samo jednog dana na tržištu bi nedostajalo između 400 i 800 tona ključnih proizvoda. Upravo iz tog razloga stručnjaci ističu da je diversifikacija transportnih puteva, odnosno jačanje željeznice, pitanje od strateške važnosti.

Potencijal i planovi

Željeznice FBiH trenutno prevoze između 7 i 8 miliona tona različite robe godišnje, iako bi njihovi kapaciteti mogli podnijeti i do 10 miliona tona. Pored nafte i derivata, postoje realne mogućnosti za značajno povećanje prevoza i drugih vrsta tereta.

Planovi uključuju revitalizaciju terminala u Blažuju, Živinicama i Bihaću, koji bi omogućili da željeznica preuzme mnogo veći dio tržišta. No, da bi se to ostvarilo, potrebna su ulaganja u modernizaciju infrastrukture, obnavljanje voznog parka, ali i veća podrška države kroz subvencije i poreske olakšice.

U vremenu kada se sve više govori o održivom razvoju, zaštiti okoliša i smanjenju troškova, jasno je da željeznica nudi ogromne prednosti u odnosu na cestovni transport. Preusmjeravanje tereta sa kamiona na vozove nije samo ekonomska logika, nego i pitanje sigurnosti i dugoročne stabilnosti snabdijevanja.

Ako želimo manje gužve na cestama, sigurniji transport opasnih materija i jeftiniju logistiku, ulaganje u željeznicu mora postati jedan od prioriteta privredne politike u BiH.