Federaciju Bosne i Hercegovine do kraja 2026. godine očekuje nekoliko značajnih promjena koje bi mogle uticati na standard građana, posebno penzionera, radnika i porodica s djecom. Među najvažnijim najavama izdvajaju se novo povećanje penzija, moguće dodatno smanjenje doprinosa te uvođenje kvaziuniverzalnog dječijeg dodatka.
Kada je riječ o doprinosima, prošle godine počela je primjena novog obračuna zbirne stope doprinosa po zaposlenom. Stopa je smanjena za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih bodova, pa je ukupno rasterećenje spušteno sa 41,5 na 36 posto.
Međutim, iako je cilj mjere bio rasterećenje privrede i rast plata, stanje na terenu pokazuje da veliki broj poslodavaca smanjenje doprinosa nije iskoristio za povećanje primanja radnika. Dodatni problem predstavlja i kontinuirano smanjenje neoporezive pomoći, zbog čega su pojedinim zaposlenima primanja posljednjih mjeseci niža.
Ipak, prema ranijim najavama, krajem godine moglo bi doći do novog smanjenja doprinosa, pod uslovom da novi Zakon o fiskalizaciji transakcija pokaže očekivane rezultate. Takva mjera otvorila bi dodatni prostor za rast plata, posebno u sektorima gdje primanja nisu pratila inflaciju i rast troškova života.
Dobre vijesti očekuju i penzionere. U skladu s novim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, u julu bi trebalo biti izvršeno novo usklađivanje penzija, a povećanje bi, prema procjenama, moglo iznositi između 5,6 i šest posto.
Podsjećamo, prvo ovogodišnje usklađivanje realizovano je u januaru, kada su penzije povećane za 11,2 posto. Ranije procjene federalnih zvaničnika ukazivale su da bi ukupan rast penzija u 2026. godini mogao dosegnuti 17,2 posto.
Trenutno najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine iznosi 666,76 KM, zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM. Novo povećanje moglo bi podići najnižu penziju na iznos između 704 i 706 KM.
Treća velika reforma odnosi se na dječiji dodatak. Prema informacijama koje prenosi Večernji list, plan je da sva djeca u Federaciji BiH do sedme godine života budu obuhvaćena dječijim dodatkom, dok bi za stariju djecu bio primjenjivan prihodovni cenzus.
Najavljene mjere mogle bi građanima donijeti određeno olakšanje u vremenu visokih cijena i inflacijskih pritisaka, ali ekonomisti upozoravaju da će za ozbiljnije poboljšanje životnog standarda biti potrebne dublje reforme, jačanje investicija i stabilnije poslovno okruženje.