U modernom tempu života, sve je više djece koja jedu izvan kuće, u pekarama i fast food restoranima, dok se kuhanje kod kuće smanjuje. Mostarska nutricionistica Nevena Pandža upozorava da je time izgubljen i zajednički obiteljski obrok, koji je ključan za zdravu prehranu i obiteljsko druženje.
Istraživanje provedeno na 7.200 djece mostarskih škola pokazalo je da 34 posto učenika ima povećanu tjelesnu masu, od čega je 18 posto s prekomjernom težinom, a 16 posto pretilo. Analize prehrambenih navika otkrivaju da djeca jedu manje voća i povrća, rjeđe koriste maslinovo ulje, dok pohana i pržena jela, suhomesnati proizvodi i brza hrana postaju sve češći na meniju.
Pandža ističe da djeca jedu ono što im roditelji pripremaju ili kupuju te naglašava odgovornost odraslih: „Nije dovoljno postavljati zabrane. Potrebno je stvoriti pozitivno okruženje i poticati veći unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, grahorica i orašastih plodova. Važno je također razmotriti socioekonomske čimbenike, jer cijene hrane rastu, a primanja roditelja ne.“
Poseban problem predstavlja sjedilački način života, prekomjerno vrijeme pred ekranima i poremećen san, što stvara začarani krug loših navika, od preskakanja doručka do povećane potrebe za slatkim i “brzim” izvorima energije.
Kao najefikasnije rješenje, nutricionistica naglašava važnost edukacije, a ne restriktivnih mjera. Djeci je potrebno jasno i dosljedno komunicirati principe zdrave i uravnotežene prehrane, koja treba biti raspoređena kroz više obroka tokom dana – tri glavna obroka uz jednu do dvije užine. Voda bi trebala biti osnovni izvor tekućine, dok bi fizička aktivnost trebala biti prirodan dio svakodnevice, kroz šetnju, igru i kretanje, a ne isključivo kroz organizirane sportske ili plesne aktivnosti, ističe Pandža.
Prema njenim riječima, ključnu ulogu imaju i roditelji, ali i sam sistem.
„Ljudski organizam ne reaguje dobro na zabrane, jer mozak tada može razviti još snažniju želju za određenim namirnicama. Nažalost, takozvana ‘hrana za ponekad’ – poput pizze, hamburgera i raznih grickalica – potisnula je cjelovite namirnice koje su našem organizmu neophodne, ali je pritom izgubila i svoju prvobitnu svrhu. Nekada je bila vezana za posebne prilike, poput porodičnih večeri, odlazaka u kino ili rođendanskih proslava. Danas se nameće pitanje da li u takvoj hrani uopće uživamo ako je ona postala dio svakodnevne prehrane“, zaključila je Pandža.