U ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u BiH danas u jutarnjim satima bit će održan sastanak o Južnoj interkonekciji gdje će ministarstvo energetike predstaviti plan realizacije projekta.

Na sastanku će biti razmotreni ključni koraci za realizaciju projekta, dinamika izgradnje, kao i eventualne prepreke u njegovoj provedbi.

Južna interkonekcija smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu jer bi trebala doprinijeti diverzifikaciji izvora snabdijevanja plinom i jačanju energetske sigurnosti zemlje.

Američka strana, kako se očekuje, iskazat će interes za napredak projekta i spremnost da nastavi pružati podršku njegovoj implementaciji.

Prema nezvaničnim informacijama, sastanak će početi u 10:30 sati.

Podsjećamo, prethodni sastanak je održan 28. novembra. Sve strane su se tada usaglasile da je hitno da izgradnja plinovoda Južne interkonekcije počne 2026. godine. Kako bi se to ostvarilo, neophodno je u što skorijem vremenu usaglasiti i zaključiti sporazum između BiH i Hrvatske, kako bi se omogućio uvoz američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je jučer da je Federacija BiH u 2025. godini napravila iskorak u procesu gasifikacije i da nakon godina stagnacije, projekti koji su dugo bili samo tema rasprava, sada dobijaju konkretnu dimenziju.

“Svi smo govorili o Južnoj interkonekciji i ona je na neki način dobila svoju značajnu političku dimenziju, ali ono što je ključno jeste da su pripremljene i druge interkonekcije koje Federaciju dovode u poziciju potpune gasifikacije”, istakao je Lakić.

Kada je riječ o projektu Južne interkonekcije, Lakić je rekao da su trenutno u fazi kompletne razrade ovoga modela i da će vrlo brzo ponuditi hodogram aktivnosti implementacije tog gasovoda u Federaciji BiH.

“Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, što znači prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH”, dodao je Lakić.

Međutim, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara (HDZ) uputila je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji FBiH Ustavnom sudu BiH.

U obrazloženju zahtjeva navodi se da su ovaj zakon usvojili Zastupnički dom Parlamenta FBiH 12. decembra 2024. godine i Dom naroda Parlamenta FBiH 16. januara 2025. godine te da je objavljen u “Službenim novinama FBiH”.

“Zahtjev za ocjenu ustavnosti navedenog zakona u cjelini podnosim radi povrede odredbe člana IV.A.3.11.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, koji glasi:

‘(1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.'”

“S obzirom na to da poslovnici svakog od domova, prema navedenom članku Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predstavljaju ‘ustavnu kategoriju’, onda i kršenje osnovnih odredbi poslovnika domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u konačnici rezultira i kršenjem samog Ustava Federacije Bosne i Hercegovine”, navela je Bradara.